Crna ovca ove godine sa zadovoljstvom predstavlja velikog riječkog slikara, Maura Stipanova i njegovu izložbu „Crno nebo“.
Crna ovca ove godine sa zadovoljstvom predstavlja velikog riječkog slikara, Maura Stipanova i njegovu izložbu „Crno nebo“.
Crna ovca ove godine sa zadovoljstvom predstavlja velikog riječkog slikara, Maura Stipanova i njegovu izložbu „Crno nebo“. Isječak je to iz recentnog ciklusa »Nebo/Il Cielo«, kroz koji umjetnik razmišlja o misteriji neba koje predstavlja kao slobodu, ali i kao okvir.
Ulja iz ciklusa »Nebo« nastala su brzo, u tri, četiri mjeseca intenzivnog rada krajem 2020. godine. Ciklus je započeo s nebom iznad Učke koje je najzanimljivije za sve Riječane, a ponekad i prilično vizualno turbulentno. Na nebu je često i predstava, bilo noću ili danju, bilo da je sunčano, oblačno ili kišovito. Nebo je i scenografija, kulisa nad našim glavama kojoj najčešće i ne pridajemo osobitu pažnju, pogledamo ga samo kako bismo predvidjeli vrijeme. Kao i svaka kulisa, ograničena je vidnim poljem, jednim kadrom, ali i nedokučivosti za naš intelekt. Na području slikarstva od srednjovjekovne umjetnosti, preko renesanse, baroka i romantizma, na njemu se odvija onoliko borbe i dinamike koliko i na samoj zemlji. Ne budi ovca, obrati pažnju na nebo.
Mauro Stipanov rođen je 1952. u Rijeci u slikarskoj obitelji. Likovno obrazovanje započinje 1967. višegodišnjim tečajem crtanja i slikanja kod riječkoga slikara Romola Venuccija. Studijski boravi na Accademiji di Belle Arti Pietro Vanucci u Perugiji tijekom školske godine 1971./1972. Studij likovne umjetnosti upisuje 1976. na Accaderniji di Belle Arti u Veneciji gdje je 1980. diplomirao slikarstvo u klasi profesora Carmela Zottija. Po završetku studija boravi u Milanu na Accademiji di Belle Arti Brera, a malo poslije i na pariškom Cite Intemationale des Artes.
Stipanov je tijekom četiri desetljeća plodnog stvaranja priredio više od sedamdeset samostalnih izložaba i sudjelovao na više od dvjesto skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Za svoj je rad primio brojne domaće i međunarodne nagrade. Dobitnik je nagrade za slikarstvo na XVI. Bijenalu mladih umjetnika Jugoslavije 1987. te nagrade Grada Rijeke za slikarstvo 2000. Njegovo je stvaralaštvo predstavljeno u pet monografija. Zvonko Maković potpisuje monografiju za razdoblje od 1977. do 1986., slijedi monografija Erne Toncinich i Sergija Molesija iz 1988. te Nataše Stipanov koja bilježi razdoblje od 1976. do 1997. Najnovija su izdanja ona Borisa Tomana i Ivice Župana iz 2014. Uz monografije, njegov je opus popraćen u čak četrdeset kataloga. Stipanov je član HDLU-a Rijeka od 1979. Predavao je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci od 2005. do 2017. U Rijeci živi i stvara.
